KRALJEŽNJACI
Ovo su predstavnici...
Sigurna sam da ste za sve navedene već čuli, ali zašto ne naučiti još nešto? Krenite u nova saznanja!
Ribe
Ribe, ili latinski naziv „Pisces“, hladnokrvne su životinje koje dolaze iz skupine kralježnjaka. One žive u vodi i škrge su im od velike pomoći, a sigurno znate i zašto! Imaju bočnu liniju koje je njihovo dodatno osjetilo. Pola svih kralježnjaka upravo i jesu ribe. Najstariji fosili stari su gotovo 450 milijuna godina. Dijele se na beščeljuste i čeljustouste. U skupinu hrskavičnjača ubrajamo i morske pse i ražovke. Skupina koštunjača danas je najbrojnija. Na svijetu postoji oko 28.000 vrsta riba. Mogu biti slatkovodne i morske. Mogu živjeti gotovo svuugdje gdje ima vode. Ihtinologija je znanost koja se bavi ribama i njihovim obilježjima. [3]
Vodozemci
Vodozemci ili latinski naziv „Amphibia“, zanimljiv su razred. To su slatkovodni i kopneni kralježnjaci. Njihovo znanstveno ime je zapravo izvedenica „od grčkog „amphi bios“(dvostruki život), što je u obliku „dvoživke“ određeno vrijeme bilo korišteno kao naziv za ovaj razred.“ Zanimljiv je i sam razvojni ciklus vodozemaca. Stadij larve vodozemci žive u vodi, a kasnije žive na kopnu (žabe). Taj proces promjene naziva se metamorfoza. Ali uz sve to, ipak se tu i tamo vrate izvornom staništu-vodi. Noćne su životinje, a to je važno naglasiti jer na taj način smanjuju gubitak vode preko kože i štite se od grabežjivaca.[4]
Gmazovi
Gmazovi ili drugi naziv reptili najzanimljivijeg su izgleda od svih kralježnjaka. Većina ih gmiže (od kuda i naziv). Oni nikada nisu vezani za vodu, baš su pravi kralježnjaci! Noge su im postavljene sastrane. I dalje su hladokrvni organizmi, iako evolucijski napredniji od vodozemaca. Imaju rožnate ljuske po koži i repu, a noge s čak 4 ili 5 prstiju. Zanimljivo, zar ne? Ali netko je iznimka skupine. Pa zmije naravno! One nemaju noge niti prste. „Gmazovi dišu plućima.“ 1 klijetka i 2 pretklijetke raspored je njihovog srčanog sustava. Naravno, uz iznimku- krokodil. On ima svega po dvoje! „Krvotok im je zatvoren.“ Kod njih se javlja oviviparnost (lijeganje živih mladih). Direktan je razvoj, bez larve. Oni temperaturu svoga tijela određuju isključivo vlastitim ponašanjem. "Znanost koja se bavi gmazovima naziva se herpetologija. Znanje o njihovoj njezi i uzgoju u terarijima naziva se vivaristika." [5]
Ptice
Ptice, ili latinski naziv „Aves“, toplokrvi je razred životinja. Tijekom evolucije možemo reći da su se najviše izmjenile. Najviše su evoluirale tijekom jure. Mogu varirati veličinom- od kolibrića do noja. Danas, poznajemo oko 9 i 10 tisuća vrsta ptica i zbilja ih je mnoštvo. "Današnje ptice odlikuju perje, kljun bez zuba, polaganje jaja sa čvrstom ljuskom, visoka stopa metabolizma, srce s dvjema klijetkama i dvjema pretklijetkama, te lagan i jak kostur."
Sigurno ste čuli za rode i njihove selidbe, ali zapravo je tako kod svih ptica. Sve one idu na selidbu. Zanimljivo je da su ptice najvjerniji partneri. Ako jedan umre, drugi će u roku tjedan dana umrijeti za njim jer neće htjeti jesti. One su veoma društvene životinje i komuniciraju različitim signalima. Danas, veliki su problem vjetrenjače koje izazivaju velik pomor ptica jer ptice se sele točno po određenim dijagonalama i paralelama. "Oko 120 do 130 ptičjih vrsta izumrlo je kao rezultat ljudskog djelovanja od 1600. godine, a prije toga još i više. Danas mnogim vrstama ptica prijeti izumiranje i zbog različitih ljudskih aktivnosti, pa se ulažu napori kako bi ih se zaštitilo." [6]
Sisavci
"Ekskluzivna osobina sisavaca je dojenje mladunaca majčinim mlijekom." Sisavci imaju dijafragmu- „mišić koji razdvaja prsnu i trbušnu šupljinu." U većine sisavaca mozak je dobro razvijen, a ako gledamo evolucijski, najbolje razvijen. Mozak se sastoji od lijeve i desne polovice. U sisavcima se nalaze eritrociti- crvene krvne stanice, „koje nemaju staničnu jezgru.“ Krvotok je kao i kod ptica i krokodila, kao što znate, zatvoren. Srce, isto možete zaključiti da definitivno ima 2 klijetke i 2 pretklijetke. Svi do jednoga imaju kralježnjicu, što im je veliki oslonac i potporanj. Spadaju u skupinu kralježnjaka upravo zbog toga. Vertebrata je drugi naziv za kralježnjake. Neke od osobina sisavaca su: hranjenje mlijekom-sisanje, zbog čega se tako i zovu te krzno ili dlaka. "Na svijetu danas postoji oko 5.500 različitih vrsta, koje se po nekim podjelama svrstavaju u 3 podrazreda: prasisavci (Prototheria), tobolčari (Metatheria) i placentalni sisavci (Eutheria) u koju, zoološki promatrano, spada i čovjek." [7]
Općenito o svima...
Virusna bolest poikilotermnih životinja
23.-26.09.1964.g.
"Akademija u New Yorku i laboratorij za ribe izvršio je mjerenja i potvrdio veliku smrtnost riba na području SAD-a. Začetnik i glavni organizator ove ideje bio je doktor S.F. Snieszko. U referatima i diskusijama provede su sve bolesti riba i žaba. U ovom projektu sudjelovali su i zavodi bivše Jugoslavije te su zabilježeni veliki pothvati s njihove strane. Bolest koja se spominje je Zarazna nekroza pankreasa pastrva." [1]
Opća obilježja
o svakom ponešto
Tijelo im je sastavljeno od glave, trupa i udova. Osnova kostura je kralježnica. Ona je čvrsta i otporna na pritisak. Vanjski dio kože nazivamo pousmina, a nutarnji usmina. Sastoji se i od bjelančevine zvane keratin. U tijelu imaju više vrsti žlijezda- znojne, lojne i mliječne. Ostale kosti jesu: lubanja, rebra, kosti oplećja i kukovlja te kosti udova. Prsni koš nalazimo u gmazova, ptica i sisavaca. Postoje tri vrste mišićnog tkiva: poprječno-prugasto, glatko i srčano. Živčani sustav koordinira rad cijelog organizma. Sastoji se od mozga, leđne moždine i živaca. Mozak viših sisavaca ima brazde i nabore što povećava njegovu površinu. Mozak čini bijela i siva živčana tvar. Kralježnjaci imaju razvijena osjetila za vid, sluh, njuh, opip, okus. Ribe imaju i bočnu prugu za snalaženje u mutnoj vodi. Uho ima 2 zadatka- osjetilo sluha i osjetilo ravnoteže. Čine ga: vanjsko, srednje i unutrašnje uho. Probava počinje u ustima, nastavlja se u ždrijelu, jednjaku, želudcu, crijevima, a završava crijevnim otvorom. Kralježnjaci koji žive u vodi dišu škrgama. Optjecajni sustav omogućuje ulazak kisika u sve tjelesne organe. [2]
Još malo o temi...
od viška glava ne boli :)
Pluća se prvi put javljaju u riba dvodihalica i vodozemaca. Najrazvijenija su u sisavaca. Njihova površina je povećana plućnim mjehurićima- alveolama. Optok je krvi u kralježnjaka zatvoren. Odvija se u krvnim žilama. Još se sastoji od srca te kapilara. Sustavom kola krv u kojoj se nalazi više vrsta stanica: eritrociti, leukociti te trombociti. Nesmijemo zaboraviti krvnu plazmu. Srce je u riba dvodijelno, u vodozemaca i većine gmazova trodijelno, dok je u krokodila, ptica i sisavaca četverodijelno, odnosno ima 2 klijetke i 2 pretklijetke. Potpuno odvajanje arterijske i venske krvi u ptica i sisavaca povezano je s pojavom toplokrvnosti. [2]
Pogledajte samo jedno u nizu od bezbroj zanimljivih organizama koji nas okružuju... :D
Životinje oko nas!
Video 1.- Lavovi
LITERATURA
[1] Fijan N. (1965) Konferencija o virusnim bolestima poikilotermnih organizama. Dostupno 30.05.2017.g na http://hrcak.srce.hr/index.php ?show=clanak&id_clanak_jezik=163019
sve slike preuzete su s Wix ponuđenih slika
[2] Dolenec Z., Rusak G.,(2013) Živi svijet 2, udžbenik biologije za drugi razred gimnazije. Profil
video o lavovima preuzet je s yt kanala, međutim wix ga sam predlaže (nije ugroženo ničije autorstvo)
[3] Wikipedia (2015) Ribe. Dostupno 26.05.2017.g. na https://hr.wikipedia.org/wiki/Ribe
[4] Wikipedia (2016) Vodozemci. Dostupno 28.05.2017.g. na https://hr.wikipedia.org/wiki/Vodozemci
[5] Wikipedia (2016) Gmazovi. Dostupno 30.05.2017. g. na https://hr.wikipedia.org/wiki/Gmazovi
[6] Wikipedia (2017) Ptice. Dostupno 30.05.2017.g. na https://hr.wikipedia.org/wiki/Ptice
[7] Wikipedia (2017) Sisavci. Dostupno 01.06.2017.g. na https://hr.wikipedia.org/wiki/Sisavci